Toplotni udar i šetnja naših četveronožnih prijatelja

Toplotni udar je stanje opasno za život kada se životinja pregrije i ne može se riješiti viška topline. Višak topline životinja može proizvesti sama (trčanjem ili intenzivnim vježbanjem za vrijeme toplog vremena) ili znatno češće dolazi iz okoline (mali nedovoljno ventilirani prostori, najčešće automobil).

Za razliku od ljudi, koji se hlade znojenjem i imaju znojne žlijezde po cijelom tijelu, psi imaju znojne žlijezde samo na jastučićima šapa pa se većim dijelom hlade dahtanjem.

Na toplotni udar su posebno osjetljive brahiocefalične pasmine tj. pasmine sa spljoštenom njuškom (francuski buldog, engleski buldog, bokser, mops, pekinezer itd.), pretile životinje i životinje koje pate od kardiovaskularnih bolesti.

Pri temperaturi od 42°C dolazi do oštećenja i odumiranja stanica te denaturacije proteina koji dovode do zatajenja vitalnih organa i oštećenja mozga. Ako organizam dosegne tu temperaturu, vrlo je bitno sniziti ju u što kraćem roku kako bi se izbjegla smrt.

 

Kako sanirati ljubimca koji je doživio toplotni udar?

 

Životinje koje su doživjele toplotni udar su slabe i onemoćale, mogu se javiti napadaji slični epileptičnim, grčenja i nesvjestica. Ubrzano i plitko dišu, odnosno dahću, temperatura je povišena, ponekad viša i od 41°C, uške zacrvenjene s unutarnje strane, a sluznica usne šupljine crvena poput cigle ili blijeda, ovisno o trajanju ovoga stanja. Na sluznicama je moguće primijetiti točkasta krvarenja, životinja može povraćati krv i imati krvavi proljev. Prilikom pojave ovih znakova nužno je životinju HITNO ohladiti, najbolje prohladnom vodom (nikako hladnom zato što se stanje može pogoršati). U slučaju poremećaja svijesti treba staviti na glavu kockice leda umotane u tkaninu. Važno je kontrolirati tjelesnu temperaturu, kada padne ispod 39,5°C prestati s rashlađivanjem.

Životinju treba hitno odvesti veterinaru tek nakon što se pokušali s rashlađivanjem kako bi se primijenila terapija hladnom infuzijom, diureticima, po potrebi klizmama i kisikom, u nekim slučajevima antibioticima i antiaritmicima. Terapija je agresivna i često životinja mora po nekoliko dana ostati na promatranju. Dođe li do poremećaja u zgrušavanju krvi, bit će potrebna transfuzija krvi ili plazme. U nekim slučajevima, kada pregrijavanje predugo traje, i uz najveći trud vlasnika i veterinara životinje ugibaju zbog zatajenja bubrega i vitalnih organa.

Životinje se NIKADA ne smije ostaviti zatvorene u autu u toplim danima, niti ih se ostavljati na žarkom suncu jer u tom slučaju mogu dobiti sunčanicu. Bitno im je uvijek osigurati dovoljnu količinu vode i izbjegavati šetnje i aktivnosti u vrijeme najveće vrućine (od 10 do 19 sati).

 

Pseće šapice gotovo da su ahilova peta naših malih četveronožnih prijatelja. Zimi one se mogu smrznuti, a kada temperature porastu, mogu se na vrućem asfaltu opeći. Psi imaju osjetljive šape i povremeno ih treba njegovati.

Razne rane česte su na području šapica. Za vrućih ljetnih dana koža na jastučićima šapica može se opeći na vrućem asfaltu, može puknuti, a opreza nikada dosta kada je u pitanju staklo na koje se vaš pas može u parku porezati.

Šape pasa treba održavati. Dlaku koja se nalazi između prstiju valjalo bi skratiti, a cijelu šapu pregledati kako bi se uvjerili da se u nju nije zabio trn ili korov koji može prouzročiti ozbiljne probleme, a ljudi ga zovu “divlji ječam”.

Tko je god imao dugouhog i dugodlakog psa jako dobro poznaje ovu biljku, jer najčešće se baš ona zapetlja psu u dlaku, uđe u uho, ali i probije kožicu između prstiju šape pa je potrebna intervencija veterinara. I to ona kirurška.

Kako bi izbjegli takve situacije, slijedite ovih nekoliko jednostavnih uputa kako njegovati šape vašeg psa.

1. Pregledajte šapu kako bi se uvjerili da nema trnja ili nekih drugih ubodnih rana od oštrih predmeta

U parku, na pločniku, pa čak i na livadi ili u šumi, psima se u šape često zna zabiti trn ili komadić stakla. Svakodnevnim kratkim pregledavanjem šape sprječavate da se takve rane inficiraju, što psu zna biti jako bolno, a primjetite tek kada počne šepati.

Uočite li trn ili neko drugo strano tijelo što se zabolo u gazu, znate što vam je činiti. Uklonite ga iz šape, a ranu dezinficirajte. Ukoliko niste skloni ovakvim malim operacijama, odvedite psa veterinaru, koji će to učiniti umjesto vas

2. Skratite nokte i odrežite dlaku između prstiju psa

Malenim škaricama, oprezno, kako ne biste zarezali kožu psa, uklonite višak dlake što je narasla između prstiju na šapama vašeg psa. U većini slučajeva, psima koje redovito istrčavate nije potrebno skraćivati nokte, ali čini li vam se kako su predugački, skratite ih.

Pri tomu budite posebno oprezni kako ne biste oštetili živce u noktu, a najbolje bi bilo da to specijaliziranim škaricama umjesto vas učini veterinar

3. Namažite jastučiće kremom

Jastučići, pogotovo ako su jako suhi, znaju puknuti, što psima stvara nelagodu. Povremeno ih, stoga, namažite kremom, kako bi bili elastičniji.

4. Sanirajte rane

Psi često stanu na oštre predmete zbog kojih prokrvare šapice. Kada se nešto poput toga dogodi, svakako očistite i dezinficirajte ranu. Sami procijenite možete li to učiniti bez pomoći veterinara. Površinske rane možete sami sanirati, one dublje prepustite rukama stručnjaka.

5. Pripazite na kakve podloge vodite psa

Trčati po oštrom kamenju ili travnjaku nije isto. Vodite računa na koje površine vodite svojeg psa, koji će vas slijediti, čak i ako ozlijedi šapu.